• Announcements

    • kainos

      Pravila foruma i uvjeti korištenja   17.12.2015

      Poslanica Filipljanima 2       UVJETI KORIŠTENJA samopismo-foruma Forum je mjesto na kojem možete razmijeniti mišljenja, iskustva i ideje sa svim članovima. Zatim naučiti nešto, naučiti druge nečemu, potražiti rješenja, savjete. Za aktivno sudjelovanje na samopismo-forumu potrebna je registracija i pristanak na Uvjete korištenja foruma.   1. Definicija  Uvjeti korištenja koji između ostalog sadržavaju prihvatljive načine ponašanja korisnika samopismo-foruma (u daljnjem tekstu forum) sastavljeni su s ciljem zaštite korisnika foruma ostalih korisnika interneta od uznemirujućih i nezakonitih aktivnosti. Korisnikom foruma smatra se svaki registrirani član foruma s pripadajućim korisničkim imenom i lozinkom, kao i svaki posjetitelj navedene adrese foruma (u daljnjem tekstu korisnik). Sadržaj foruma je javan i svaki posjetitelj može imati uvid u njega. Za aktivno sudjelovanje na forumu potrebna je registracija i pristanak na uvjete korištenja foruma.   2.Opći uvjeti korištenja Administrator i moderatori zadržavaju pravo ukloniti sadržaj koji smatra nepodobnim ili sadržaj koji je u suprotnosti s ovim uvjetima korištenja, kao i trenutačno ukinuti korisniku korisnički račun, bez prethodne najave, u slučaju nedopuštenog korištenja, odnosno kršenja ovih uvjeta.   3.Prilagodba Uvjeta korištenja  Administrator i moderatori imaju pravo na izmjene ili dopune odredbi ovih uvjeta, jednostrano, u bilo koje vrijeme i bez posebne najave, o čemu ćemo sve korisnike pravodobno obavijestiti objavljivanjem odgovarajuće obavijesti na forumu, kao i nadopunu na stranicama foruma. Korisnikova je obveza da uvjete povremeno ponovno pročita kako bi bio upoznat s eventualnim izmjenama ili dopunama. Korisnikovo korištenje foruma nakon izmjena ili dopuna ovih općih uvjeta podrazumijevat će da je u cijelosti upoznat s njihovim sadržajem te da ih razumije i prihvaća. Korištenjem forumske stranice izjavljujete da ste upoznati i suglasni s ovdje iznesenim uvjetima korištenja i pravilima. Ako se s ovdje navedenim uvjetima korištenja i pravilima ne slažete, molimo vas da se suzdržite od uporabe foruma. Poštivanjem ovih uvjeta korištenja osigurat ćete sebi i drugim korisnicima ugodnije i produktivnije korištenja foruma.   Registracija korisnika Kako bi korisnik aktivno sudjelovao u forumu (pod aktivno se smatra bilo koja radnja koja ne obuhvaća pretraživanje i čitanje foruma), osim prihvatanja Uvjeta korištenja foruma, treba izvršiti registraciju i autorizaciju korisnika preko:  a) valjane e-mail adrese  Prilikom nove registracije korisnik bira svoj nadimak koji će biti njegov identitet pri korištenju foruma.  Neprimjeren nadimak na forumu razlog je za blokiranje takvog računa.  O „neprimjerenom“ nadimku odlučuju moderatori foruma.  To uključuje, među ostalim, nezakonit i nepoželjan sadržaj, klevetnička, pogrdna, rasistička, diskriminirajuća, zlobna, seksistička, pornografska, vulgarna, uvredljiva, nasilna, prijeteća ili na bilo koji način štetna imena.    4. Pravila za korištenje foruma ·         Sadržaj foruma bez ograničenja mogu čitati i pregledavati svi posjetitelji foruma. ·         Korištenje foruma (korištenje foruma definirano je kao otvaranje tema i/ili pisanje poruka) moguće je isključivo uz registraciju i autorizaciju korisnika, te uz prihvatanje pravila foruma. ·         Korisnik je odgovoran za cjelokupni sadržaj svojih poruka i pristaje snositi odgovornost za sve posljedice koje mogu proizići iz sadržaja poruke koju je ostavio na forumu. ·         Korisnik prihvaća da ostavljanjem sadržaja na ovom forumu izražava samo svoje mišljenje. Administratori i moderatori foruma nisu odgovorni za sadržaj poruka (osim svojih). Nezakonite i nedolične poruke bit će uklonjene što je prije moguće. ·         Korisnik je odgovoran za sav sadržaj poruka koje ostavlja na forumu i pristaje snositi odgovornost za sve posljedice koje mogu proizići iz sadržaja poruke koju je ostavio na forumu. ·         Korisnik se obavezuje da neće koristiti prostor na forumu na neprihvatljiv ili nedozvoljeni način.   Neprihvatljivim ili nedozvoljenim načinom korištenja foruma smatra se: ·         Neistinite informacije Korisnik se slaže da neće objavljivati ili prenositi informacije za koje zna ili bi trebao znati da su neistinite, a čije bi korištenje moglo nanijeti štetu drugim korisnicima ili trećim osobama. ·         Neprikladni sadržaj Korisnik se obvezuje da neće objavljivati sadržaj za na to neprikladnim mjestima, tj. kategorijama foruma koje nisu za to predviđene. ·         Lažno predstavljanje Korisnik se ne smije lažno predstavljati, odnosno predstavljati u ime druge pravne ili fizičke osobe.           Spamming ·         Korisnik se obavezuje da neće koristiti forum za objavljivanje ili širenje materijala/poruka čiji je sadržaj uvredljiv, lažan, pristran, prijeteći, vulgaran, prostački, eksplicitan ·         Korisnik se obavezuje da neće namjerno „pretrpavati“ dijelove foruma nepotrebnim sadržajem poput prekomjernih postova, besmislenih postova, postova nevezanih uz temu (flood) ili postanja na način koji smanjuje čitljivost foruma (uključuje i neprimjerene naslove i potpise članova). ·         Korisnik se obavezuje da neće ometati rad moderatora foruma (ignoriranjem upozorenja, vraćanjem izbrisanih tekstova, nepotrebnim slanjem privatnih poruka i sl.). ·         Korisnik se obavezuje da neće koristiti dodatne vlastite korisničke račune i imena (klon) dok bilo koji njegov korisnički račun ima zabranjen pristup forumu (ban). Također nije dozvoljeno korištenje više korisničkih računa na način koji zbunjuje ostale korisnike foruma (raspravljanje na istoj temi s više nadimaka, slaganje s vlastitim postovima). ·         Korisnik se obavezuje da neće vrijeđati sugovornike i korisnike foruma te namjerno provocirati svađe na osobnoj, nacionalnoj, vjerskoj razini te izazivati slične sukobe („trollanje“). Također, korištenje caps lock funkcije, odnosno pisanje velikim slovima smatra se vikanjem, što također nije dozvoljeno. ·         Korisnik se obvezuje koristiti forumom samo u svrhu pisanja, diskusije, komentiranja, ocjenjivanja odgovora, primanja i slanja poruka koje se uklapaju u temu foruma. ·         Korisnicima koji budu zloupotrebljavali forum ili ostavljali poruke neprikladnog ili uvredljivog sadržaja bit će na određeno vrijeme ili trajno zabranjeno korištenje foruma (tzv. ban).   5. Administratori i moderatori na forumu ·         Diskusije na forumu nadzirat će administratori i moderatori koji će uređivati ili brisati poruke i teme za koje ocijene da su neprikladnog sadržaja.  Aministratori i moderatori foruma zadržavaju pravo na nenajavljeno: ·         mijenjanje sadržaja postova ·         mijenjanje naslova tema, podtema, postova ·         brisanje tema, podtema, postova ·         reorganizaciju (premještanje) tema, podtema, postova ·         zaključavanje tema, podtema ·         mijenjanje korisničkog profila (uklanjanje potpisa, profilne slike („avatara“), promjenu ili brisanje nadimka) ·         dodjelu zabrane korisničkog pristupa forumu (privremeno ili trajno) ·         brisanje korisničkog računa ·         uklanjanje neke poruke s foruma, ali nema obvezu brisanja sadržaja koji pojedinačni korisnik drži uvredljivim ili eksplicitnim.    6.Brisanje postova

      Administratori ili moderatori foruma će odmah po uočavanju obrisati sve one postove koji:

      - sadrže uvrede i ponižavanja kako ostalih članova, administratora i moderatora, tako i drugih osoba van ovog foruma, zatim sadrže poruke bilo kakvog oblika mržnje

      - propagiraju ili na bilo koji drugi način potiču nasilje, diskriminaciju po bilo kom osnovu i slično, te bilo koje druge nezakonite radnje koje uključuju oružje i druge vrste nasilja,

      - nemaju nikakve veze sa temom/topicom i predstavljaju tzv. „spam“ postove, odnosno stvaraju buku. Pod pojmom buka na ovom forumu podrazumjevamo bilo kakvu informaciju koja je nebitna za trenutnu diskusiju, ne daje nikakav smisleni doprinos istoj, odvlači pažnju od teme ili zbunjuje. Buka se u diskusije može ubacivati na najrazličitije načine, bilo da se radi o preusmjeravanju topica predstavljanjem brojnih sporednih pojmova ili protuargumenata, koji još više zamagljuju predmet diskusije nego li ga pojašnjavaju. - sadrže bilo koju vrstu „chata“ između članova, osim u slučajevima ako postoji poseban topic koji je predviđen za donekle "opušteniju" komunikaciju, ali pod uslovom da to ne dovede do nekog vida zloupotrebe tog topica od strane članova i

      - sve druge postove za koje administratori ili moderatori procjene da ruše ugled foruma, njegovih članova, samih administratora i moderatora, te da predstavljaju smetnju za normalno funkcionisanje ovog foruma.

      Brisanje bilo kojeg posta istovremeno može da znači i upozorenje onom članu koji je taj post napisao i postavio na forum, da će u slučaju ponovnog brisanja biti isključen tj. banovan sa foruma. Forum ima povjerenje u članove foruma i njihovu moć prosuđivanja kao samostalnih moderatora. Ako otkrijete sadržaj koji nije u skladu sa standardima foruma, molimo da nas odmah obavijestite administratora ili moderatore foruma (preko opcije „Prijava neprikladnog sadržaja“ koje se nalazi kod svake poruke u desnom gornjem kutu pod „Opcije“.)     7.Kartoni i bodovi Offtopic/spam o   Bodova: 10 o   Karton istice za: 30 dana Deranje [CAPS LOCK]
Sign in to follow this  
Followers 0
Ivander

Subota vs. Nedjelja

25 posts in this topic

Koji je 7. dan? Subota ili Nedelja?

 

Biblija nam daje dosta stihova.

 

Izlazak 20,10 A sedmoga je dana subota, poÄinak posvećen Jahvi, Bogu tvojemu. Tada nikakva posla nemoj raditi: ni ti, ni sin tvoj, ni kći tvoja, ni sluga tvoj, ni sluÅ¡kinja tvoja, ni živina tvoja, niti doÅ¡ljak koji se naÄ‘e unutar tvojih vrata. Izlazak 31,13 "Reci Izraelcima: Subote moje morate održavati, jer subota je znak izmeÄ‘u mene i vas od naraÅ¡taja do naraÅ¡taja, da budete svjesni da vas ja, Jahve, posvećujem.

 

Marko 2,27I govoraÅ¡e im: "Subota je stvorena radi Äovjeka, a ne Äovjek radi subote.

 

Å ta vi mislite o ovoj temi??

 

Većina danas misli da je nedelja 7. dan.  Nedelju je uveo car Konstantin, mada su neki hrišćani slavili nedelju i prije. MeÄ‘utim nakon raspeća je jasno da su su Isusovi sljedbenici odmarali subotom.

 

Pavle kaže da je držao zakon i da se nije ogriješio od njega. Isus jeste usksrsnuo u nedelju, da li onda slaviti subotu ili nedelju. Koji je dan odmora?

Share this post


Link to post
Share on other sites

Subota je 7. dan.

 

Bog je ustanovio Å abat (subotu)  u Edemskom vrtu. (1. Mojsijeva 2,1â€3)

 

A  nedelju nije Bog uveo nego jedan paganski car, koji je navodno postao hrišćanin. 321. godine rimski imperator Konstantin je uveo zakon o praznovanju nedelje. I prije ovoga su neki poÄli da se okupljaju nedeljom iz straha od Rimljana.

 

Naravno da Bog zna da neko hoće da mijenja vremena i zakone. TakoÄ‘e da i dan poÄinka. Sama rijeÄ Å abat znaÄi poÄinak.

 

Dakle nema drugog poÄinka.

Danilo 7:25  I govoriće rijeÄi na viÅ¡njega, i potiraće svece viÅ¡njega, i pomiÅ¡ljaće da promijeni vremena i zakone;

 

Rana Crkva se okuplja

 

 

Djela apostolska 13,27 Doista, žitelji Jeruzalema i glavari njihovi ne upoznaÅ¡e njega ni rijeÄi proroÄkih Å¡to se Äitaju svake subote pa ih, osudivÅ¡i ga, ispuniÅ¡e.

 

 Djela apostolska 13,42 Na izlasku su ih molili da im iduće subote   o tome govore.

 

Djela apostolska 13,44 Iduće se subote gotovo sav grad zgrnu Äuti rijeÄ Gospodnju.

 

Djela apostolska 15,21 Ta Mojsije od pradavnih naraÅ¡taja ima po gradovima propovjednike koji ga u sinagogama svake subote Äitaju.

 

 Djela apostolska 17,2 Po obiÄaju uÄ‘e Pavao onamo. Tri je subote s njima raspravljao na temelju Pisama.

 

 Djela apostolska 18,4 Svake je pak subote raspravljao u sinagogi i uvjeravao Židove i Grke

Å abat je naÄinjen radi Äovjeka rekao je Isus. Nije rekao radi Jevreja, dakle naÄinjena za sve ljude.

 

(Marko 2,27)Marko 2,27I govoraÅ¡e im: "Subota je stvorena radi  Äovjeka a ne Äovjek radi subote.

 

Dakle sva nauka da je Å abat stvoren za Jevreje pada u vodu.

 

Isus je gospodar Å abata (subote). Marko 2,28Tako, Sin ÄŒovjeÄji gospodar je subote!

Share this post


Link to post
Share on other sites

Pošto tema "Pravoslavna crkva" nije namjenjena za raspravljanje, onda mislim da ovo pitanje pripada ovdje.
 
 

Ako može primjer gdje tačno piše da je nedjelja postala sedmi dan, dan odmora? Čini mi se da u Jevrejima 4 ne govori o nedjelji kao novom danu odmora.
 
U Jevrejima 4:7 piše:

7 Opet odredi jedan dan, danas, govoreći u Davidu po tolikom vremenu, kao što se prije kaza: danas ako glas njegov čujete, ne budite drvenastijeh srca. - prijevod DK

7 On ponovo određuje jedan dan, rekavši u Davidu: "Danas", nakon toliko vremena; kao što je rečeno: "Danas ako glas njegov čujete, ne otvrdnite srca svoja." - prijevod Vrtarić

Koji je to dan "Danas"?

 

Tu se generalno govori o Novom Zavetu i u neku ruku napuštanja, Starog Zaveta, tj. njegovom dopunom ka savršenstvu Novoga zaveta.
 
Što se nedelje tiče, rečeno je :
„А у први дан недјеље, кад се сабраше ученици да ломе хљеб “ (Дела ап. 20:7, 11)


Djela apostolska 2 pokazuju da su lomili hljeb svaki dan.

46 I svaki dan bijahu jednako jednodušno u crkvi, i lomljahu hljeb po kućama, i primahu hranu s radosti i u prostoti srca, 47 Hvaleći Boga, i imajući milost u sviju ljudi. A Gospod svaki dan umnožavaše društvo onijeh koji se spasavahu. - DK

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Subota nije ukinuta.

 

1 zapovest u NZ= I Tim. 2.5   ; 1.17

2 zapovest u NZ= I Kor. 10.14  ; Matej 4.10 ; I Jov. 5.21

3 zapovest u NZ=Rim. 1.18

4.zapovest u NZ=Marko 2.27 ; Luka 4.16 ;Jevr. 4.4

5 zapovest u NZ=Efes. 6.1

6......................=Matej 5.21 ; I Jov. 3.15

7......................= Matej 5.28

8......................=Efes. 4.28

9......................=Efes. 4.25

10....................= Rim. 7.7

 

 

Isusovi sljedbenici drže subotu.

 

Luka 23,56          VrativÅ¡i se pak pripraviÅ¡e mirise i miro; i u subotu dakle ostaÅ¡e na miru po zakonu.

 

Pagani traže od apostola Pavla da dođu u subotu.

 

Djela apostolska 13,42  Na izlasku su ih molili da im iduće subote o tome govore.

 

Pavle drži subotu.

 

Djela apostolska 17,2     I Pavle po obiÄaju svome uÄ‘e k njima, i tri subote razgovara se s njima iz pisma,

 

 

Konstantin uvodi 321. god. n. e. nedelju. "u Äasni dan Sunca" (nedelju) Ovako glasi tekst izvornika (na latinskom jeziku):

    "IMPERATOR CONSTANTINUS AUG. HELPIDIO: OMNES JUDICES, URBANAEQUE PLEBES ET CUNCTARUM ARTIUM OFFICIA VENERABILI DIES SOLIS QUIESCANT. RURI TAMEN POSITI AGRORUM CULTURAE LIBERE LICENTERQUE INSERVIANT, QUONIAM FREQUENTER EVENIT, UT NON APTIUS ALIO DIE FRUMENTA SULCIS AUT VINEAE SCROBIBUS MANDETUR, NE OCCASIONE MOMENTI PEREAT COMMODITAS COELESTI PROVISIONE CONCESSA." [3]

Hrvatski prijevod:

    "UzviÅ¡eni car Konstantin Helpidiju: U Äasni dan Sunca svi suci, gradski službenici i ljudi u gradovima se trebaju odmarati, a sve radionice trebaju biti zatvorene. Na selu, meÄ‘utim, oni koji se bave zemljoradnjom mogu slobodno i zakonito nastaviti sa svojim obiÄnim poslom, jer Äesto se dogodi da drugi dan nije tako pogodan za sijanje ili rad u vinogradu, pa bi zanemarivanjem iskoriÅ¡tavanja pogodnih trenutaka mogli propasti darovi koje nam nebo daje."

 

 

CETVRTA ZAPOVEST – `Sjećaj se dana od odmora da ga svetkuješ.
Šest dana radi, i svršuj sve poslove svoje.
A sedmi je dan odmor Gospodu Bogu tvojemu; tada nemoj raditi nijednoga posla, ni ti, ni sin tvoj, ni kći tvoja, ni sluga tvoj, ni sluÅ¡kinja tvoja, ni živinÄe tvoje, ni stranac koji je meÄ‘u vratima tvojim.
Jer je za Å¡est dana stvorio Gospod nebo i zemlju, more i Å¡to je god u njima; a u sedmi dan poÄinu; zato je blagoslovio Gospod dan od odmora i posvetio ga. ( 2 knjiga Mojsijeva 20. 8-11 ).

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Patriote ovdje se ne razrijeÅ¡avaju nedoumice sa protestantima. Ako možeÅ¡ na osnovu tri citata stvoriti doktrinu i objasniti da je nedjelja prvi dan doÄ‘i na temu subota vs. nedjelja. Jedno sam primjetio kod tebe - otvoren si za ekumenu ideÅ¡ na molitvene osmine na Å¡to mi drugi nismo spremni a s druge strane ti i samo ti imaÅ¡ istinu a drugi su krivu po pitanju ovih par doktrina koje si postavio. ZnaÄi ti umjesto da se ujediniÅ¡ sa protestantima da katolicima objasnimo neke stvari ti u stvari radiÅ¡ razdor meÄ‘u protestantima. Ja nigdje ne vidim neke jake argumente sve Å¡to piÅ¡eÅ¡ je neÅ¡to na brzinu - nikakve egzezge ni tumaÄenja - samo to je tako i mora biti tako - teologija ti je nula. Stoga doÄ‘i na temu pakla i subote pa daj fino argumente a ne vikati i prozivati ljude na forumu kako su u krivu.

U Djelima apostolskim 20;7 vidimo da su se vjerni sastali prvog dana sedmice, Å¡to je zapravo nedjelja, a ne subota.Nedjelja je i dan kada je Isus uskrsnuo. "U prvi dan sedmice, vrlo rano, kad je joÅ¡ bila tama, doÄ‘e na grob Marija iz Magdale i opazi kamen dignut s groba." ( Ivan 20;1) Vjerojatno je i to bio razlog zaÅ¡to su se vjernici sastajali prvi dan sedmice da bi lomili kruh i podijelili RijeÄ. No to nije jedini dan u tjednu kada su to Äinili jer : "Kao Å¡to su svaki dan postojano - kao po dogovoru - bili u hramu, tako su i po kućama lomili kruh i zajedno uzimali hranu vesela i priprosta srca." ( Djela apostolska 2;46)

"Jedan, dakako, polaže veću vrijednost na jedan dan nego na drugi dan, a drugi polaže jednaku vrijednost na svaki dan.Samo neka svatko bude posve uvjeren u svoje mišljenje!" ( Rimljanima 14;5)

Share this post


Link to post
Share on other sites

Evo jednog zamiljivog teksta iz 1. Ljetopisa 17.27 -  jer kad ti, Jahve, blagosloviÅ¡, bit će blagoslovljen zasvagda.«


Bog je subotu posvetio i blagoslovio. Posvetiti znaÄi odvojiti za upotrebu. Danas imamo svete ljude ili gradove ili predmete. Ali sveti ljudi će umrijeti - gradovi biti sravnjeni - predmeti biti izgubljeni. Ali vrijeme nam ne može niko razoriti ili ukrati. Kao sto kaže ovaj gornji tekst ako neÅ¡to Bog blagoslovi to ostaje zasvagda.


 


Bog ne samo da je posvetio subotu nego i blagoslovio. Neki apologet reÄe - pa Bog je blagoslovio i telad. U pravu je - ali telad mogu umrijeti ili biti zaklana i nema ih viÅ¡e - da li su i dalje ta telad blagoslovljena. Mi i danas imamo subote koje traju i traju i one će biti zasvagda jer ih je Bog blagoslovio posvetio - odvojio za upotrebu. Subota je stvorena Äovjeka radi kaže Isus - on nije naglasio za Židova nego Äovjeka - jer je i on znao da je subota blagoslovljena zasvagda.


Ivander likes this

Share this post


Link to post
Share on other sites

U Djelima apostolskim 20;7 vidimo da su se vjerni sastali prvog dana sedmice, Å¡to je zapravo nedjelja, a ne subota.Nedjelja je i dan kada je Isus uskrsnuo. "U prvi dan sedmice, vrlo rano, kad je joÅ¡ bila tama, doÄ‘e na grob Marija iz Magdale i opazi kamen dignut s groba." ( Ivan 20;1) Vjerojatno je i to bio razlog zaÅ¡to su se vjernici sastajali prvi dan sedmice da bi lomili kruh i podijelili RijeÄ. No to nije jedini dan u tjednu kada su to Äinili jer : "Kao Å¡to su svaki dan postojano - kao po dogovoru - bili u hramu, tako su i po kućama lomili kruh i zajedno uzimali hranu vesela i priprosta srca." ( Djela apostolska 2;46)

"Jedan, dakako, polaže veću vrijednost na jedan dan nego na drugi dan, a drugi polaže jednaku vrijednost na svaki dan.Samo neka svatko bude posve uvjeren u svoje mišljenje!" ( Rimljanima 14;5)

 

Da ali mi u Pismu ne vidimo zapvijed o promjeni subotnjeg dana na prvi dan. Ako bolje pogledaÅ¡ vidjet ćeÅ¡ da su se uÄenici u gornjoj sobi zatvorili radi straha a ne da slave taj dan kao spomen na Isusovo uskrsnuće.

Share this post


Link to post
Share on other sites

U Djelima apostolskim 20;7 vidimo da su se vjerni sastali prvog dana sedmice, Å¡to je zapravo nedjelja, a ne subota.Nedjelja je i dan kada je Isus uskrsnuo. "U prvi dan sedmice, vrlo rano, kad je joÅ¡ bila tama, doÄ‘e na grob Marija iz Magdale i opazi kamen dignut s groba." ( Ivan 20;1) Vjerojatno je i to bio razlog zaÅ¡to su se vjernici sastajali prvi dan sedmice da bi lomili kruh i podijelili RijeÄ. No to nije jedini dan u tjednu kada su to Äinili jer : "Kao Å¡to su svaki dan postojano - kao po dogovoru - bili u hramu, tako su i po kućama lomili kruh i zajedno uzimali hranu vesela i priprosta srca." ( Djela apostolska 2;46)

"Jedan, dakako, polaže veću vrijednost na jedan dan nego na drugi dan, a drugi polaže jednaku vrijednost na svaki dan.Samo neka svatko bude posve uvjeren u svoje mišljenje!" ( Rimljanima 14;5)

 

Pa uskrsnuće je i bilo predviÄ‘eno nedeljom. To je praznik prvih kruhova koji se svetkovao u okviru Pashe. Nije to moralni nego ceremonijalni Zakon. Pa vidiÅ¡ d apiÅ¡e da je nedelja 1. (prvi) dan. A stoji da treba da se svetkuje 7. dan. Pa lomili su kruh svaki dan. Isus je rekao da viÅ¡e neće blagovati veÄeru do novog sastanka sa apostolima. Pa vidiÅ¡ da su se sastali jer ih je bio strah pa su se sklonili.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Da ali mi u Pismu ne vidimo zapvijed o promjeni subotnjeg dana na prvi dan. Ako bolje pogledaÅ¡ vidjet ćeÅ¡ da su se uÄenici u gornjoj sobi zatvorili radi straha a ne da slave taj dan kao spomen na Isusovo uskrsnuće.

Ne samo taj put.

Vidi:

U Djelima apostolskim 20;7 vidimo da su se vjerni sastali prvog dana sedmice, Å¡to je zapravo nedjelja, a ne subota.Nedjelja je i dan kada je Isus uskrsnuo. "U prvi dan sedmice, vrlo rano, kad je joÅ¡ bila tama, doÄ‘e na grob Marija iz Magdale i opazi kamen dignut s groba." ( Ivan 20;1) Vjerojatno je i to bio razlog zaÅ¡to su se vjernici sastajali prvi dan sedmice da bi lomili kruh i podijelili RijeÄ. No to nije jedini dan u tjednu kada su to Äinili jer : "Kao Å¡to su svaki dan postojano - kao po dogovoru - bili u hramu, tako su i po kućama lomili kruh i zajedno uzimali hranu vesela i priprosta srca." ( Djela apostolska 2;46)

"Jedan, dakako, polaže veću vrijednost na jedan dan nego na drugi dan, a drugi polaže jednaku vrijednost na svaki dan.Samo neka svatko bude posve uvjeren u svoje mišljenje!" ( Rimljanima 14;5)

 "U prvi dan sedmice, kad se sastadosmo da lomimo kruh, Pavao je govorio prisutnima" (Dj 20,7), svjedoÄanstvo je da već apostoli okupljaju vjernike na euharistiju nedjeljom, a to Äini i Pavao osobno. Apostol Ivan ima viÄ‘enje na Dan Gospodnji: "U dan Gospodnji padoh u zanos i Äuh kako se iza mene ori jak glas ..." (Otk 1,10). Tako Ivan "prvom danu u tjednu" daje naziv "Dan Gospodnji". S nedjeljom se poÄinju povezivati obiÄaji koji su kod Židova vezivani uz subotu, npr. skupljanje milostinje: "Neka svakog prvog dana u sedmici svaki od vas zasebice stavi na stranu ono Å¡to mogne uÅ¡tedjeti..." (1 Kor 16,2). U toj novoj perspektivi stara židovska subota dobiva znaÄenje "pralika" i "znaka" onoga Å¡to je Isus uÄinio uskrsnućem. Pavao upozorava kršćane: "Neka vas nitko ne osuÄ‘uje zbog jela ili pića, ili zbog godiÅ¡njih blagdana, ili mlaÄ‘aka, ili subota! To je SAMO SJENA stvarnosti koja je imala doći, a stvarnost je Krist" (Kol 2,16). Slaveći subotu, ljudi su slavili Božji poÄinak u kojeg je Isus uÅ¡ao svojim uskrsnućem U NEDJELJU. Dakle, "kršćanska subota" je NEDJELJA. No, staje li ovdje naÅ¡a argumentacija? Naravno da ne! Pogledajmo kako su se ponaÅ¡ale prve generacije kršćana nakon apostola.

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

 

 

1 zapovest u NZ= I Tim. 2.5   ; 1.17

2 zapovest u NZ= I Kor. 10.14  ; Matej 4.10 ; I Jov. 5.21

3 zapovest u NZ=Rim. 1.18

4.zapovest u NZ=Marko 2.27 ; Luka 4.16 ;Jevr. 4.4

5 zapovest u NZ=Efes. 6.1

6......................=Matej 5.21 ; I Jov. 3.15

7......................= Matej 5.28

8......................=Efes. 4.28

9......................=Efes. 4.25

10....................= Rim. 7.7

 

 

 

 

Å to se tiÄe subote, svaki od ovih stihova Å¡to si dao su jako nategnuti.

Idemo redom:

 

Mk.2:27 " I reÄe im:" Subota je stvorena radi  Äovjeka, a ne Äovjek radi subote:"  Iz konteksta vidimo da je Isus ukoravao farizeje, naglaÅ¡avajući da je On gospodar subote, stoga ima vlast odluÄiti Å¡to je taj dan dopuÅ¡teno a Å¡to zabranjeno. Sukob Zakona Judaizma i kršćanskog milosrÄ‘a.

 

Lk.4:16 "I doÄ‘e u Nazaret, gdje bijaÅ¡e odrastao, te na dan subotnji, kao Å¡to mu bijaÅ¡e obiÄaj, uÄ‘e u sinagogu i ustade Äitati."  Opet  nategnuto, poÅ¡to nije mogao ući u sinagogu Äitati na neki drugi dan kad je sinagoga bila prazna. Uz to, Isus je živio pod Zakonom - dok od pedesetnice živimo pod Novim savezom, u vrijeme milosti.

Isto vrijedi za sve primjere i u Djelima apostolskim, apostoli su odlazili u sinagoge pošto su se u taj dan ljudi (židovi) okupljali. Ne bi bilo svrhovito govoriti zidovima.

 

Heb.4:4 " Jer rekao je negdje o sedmome danu ovako: 'I poÄinu Bog sedmoga dana od svih djela svojih' parafrazira se Postanak 2:2, u nastavku i kontekstu cijelog 4. poglavlja Hebrejima se govori o ulasku u Kristov poÄinak - u Isusu Kristu možemo poÄinuti od svojih djela jer tko god uÄ‘e u Božji PoÄinak uživa u prestanku napora, baÅ¡ kao i Bog sedmog dana.

Prije negoli smo bili spašeni možda smo pokušali zaraditi svoje spasenje, ni kad smo shvatili da je Krist dovršio djelo na Golgoti, napustili smo vlastite bezvrijedne naporen i prepustili se uskrslom Otkupitelju.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Å to se tiÄe subote, svaki od ovih stihova Å¡to si dao su jako nategnuti.

Idemo redom:

------------------------------------------------

 

Odg. Stihovi nisu nategnuti nego jasni i nedvosmisleni. 

 

 

Mk.2:27 " I reÄe im:" Subota je stvorena radi  Äovjeka, a ne Äovjek radi subote:"  Iz konteksta vidimo da je Isus ukoravao farizeje, naglaÅ¡avajući da je On gospodar subote, stoga ima vlast odluÄiti Å¡to je taj dan dopuÅ¡teno a Å¡to zabranjeno. Sukob Zakona Judaizma i kršćanskog milosrÄ‘a.

-------------------------------------------------------------------------------

 

Odg. Pa u stihu Marko 2,27 stoji da je subota stvorena radi Äovjeka, znaÄi Äovjek treba da je drži. Pa baÅ¡ zato Å¡to je Isus Gospodar subote, znaÄi da je On donosioc Zakona, kao i Otac naravno. Naravno da Isus odluÄuje Å¡ta je zabranjeno a Å¡ta nije. Ali to nije dokaz da je ne trebamo držati. Nije subota radi Jevreja. Pa nije se Zakon sukobljavao sa milosrÄ‘em. Zakon je doneÅ¡en radi poznanja grijeha. " A ja ne znah za želju, da ne proÄitah ne zaželi". MilosrÄ‘e i Zakon iz BIblije su u sukobu sa farisejskom tradicijom. NIje problem u Zakonu i milosrÄ‘u, nego u nametanju tradicije ljudfima od strane fariseja. A to nije bilo u Bibliji.

 

 

Lk.4:16 "I doÄ‘e u Nazaret, gdje bijaÅ¡e odrastao, te na dan subotnji, kao Å¡to mu bijaÅ¡e obiÄaj, uÄ‘e u sinagogu i ustade Äitati."  Opet  nategnuto, poÅ¡to nije mogao ući u sinagogu Äitati na neki drugi dan kad je sinagoga bila prazna. Uz to, Isus je živio pod Zakonom - dok od pedesetnice živimo pod Novim savezom, u vrijeme milosti.

Isto vrijedi za sve primjere i u Djelima apostolskim, apostoli su odlazili u sinagoge pošto su se u taj dan ljudi (židovi) okupljali. Ne bi bilo svrhovito govoriti zidovima.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

 

Odg.  VidiÅ¡ da piÅ¡e da  ulazi u sinagogu kada je obiÄaj. Pa tada i jeste bila puna jer je tako zakon nalagao. Pokoren Zakon znaÄi da je držao Zakon, a ne da je On na udaru Zakona Pa nije pedesetnica ukinula Zakon.

 

Matej 5,17"Ne mislite da sam doÅ¡ao ukinuti Zakon ili Proroke. Nisam doÅ¡ao ukinuti, nego ispuniti  Matej 5,18Zaista, kažem vam, dok ne proÄ‘e nebo i zemlja, ne, ni jedno slovce, ni jedan potezić iz Zakona neće proći, dok se sve ne zbude.

 

Nismo pod Zakonom znaÄi da oni koji drže Zakon nisu na udaru Zakona, to ne znaÄi da ne trebaju da drže Zakon. Jel me razumijeÅ¡? ÄŒovjek koji drži Zakon iz ljubavi prema Bogu nije pod zakonom, nego pod milošću, ko ne drži Zakon njega Zakon kaÄi i nema milosti. Tako da subota ostaje, jer ostaje Zakon.

 

Da Živodi su se okupljali subotom u sinagogama, ali su i pagani bili spremni doć subotom u sinagoge. Ko treba da mijenja ponaÅ¡anje, ja (ne msilim liÄno ja) koji tebi propovijedam svoju vjeru ili koji prihvataÅ¡ vjeru koju ti propovijedam.

 

 

Djela apostolska 13,42  A kad izlažahu iz zbornice Jevrejske, moljahu neznaboÅ¡ci da im se ove rijeÄi u drugu subotu govore. ZnaÄi da su bili spremni da doÄ‘u u subotu. eto prilike Pavlu da kaže "Ne morate u subotu, sastaćemo se nedeljom". Ali takvog stiha nema. ZnaÄi da su se sastali subotom. Iduće subote.

 

 

 

Heb.4:4 " Jer rekao je negdje o sedmome danu ovako: 'I poÄinu Bog sedmoga dana od svih djela svojih' parafrazira se Postanak 2:2, u nastavku i kontekstu cijelog 4. poglavlja Hebrejima se govori o ulasku u Kristov poÄinak - u Isusu Kristu možemo poÄinuti od svojih djela jer tko god uÄ‘e u Božji PoÄinak uživa u prestanku napora, baÅ¡ kao i Bog sedmog dana.

Prije negoli smo bili spašeni možda smo pokušali zaraditi svoje spasenje, ni kad smo shvatili da je Krist dovršio djelo na Golgoti, napustili smo vlastite bezvrijedne naporen i prepustili se uskrslom Otkupitelju.

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

 

Odg. Pa Bog i nije odmarao 7. dan nego je to napisano radi ljudi, On je dao ljudima primjer iako Njemu ne treba odmor. On se ne umara. To je zbog ljudi.  Psalam 121,4  Ne, ne drijema i ne spava on, Äuvar Izraelov.

 

Bog je poÄinuo jer nije stavrao, a ne da Mu je trebao odmor.  Izaija 40,28  Zar ne znaÅ¡? Zar nisi Äuo? Jahve je Bog vjeÄni, krajeva zemaljskih stvoritelj. On se ne umara, ne sustaje, i um je njegov neizmjerljiv.

 

Bog je uživao i kada je stvarao i kada je prestao stvarati. Stih Hebr. 4,4 ne dokazuje nedelju. Ako je nedelja isti dan kao i subota po nekima, kako to onda da bar nemamo jedno 120 stihova otprilike za nedelju kao i za subotu što imamo (što direktnih što u kontekstu). A nemamo nijedan za nedelju. I to bi bilo ravnopravno npr. 120=120. Ispada je za ono što je po nekima prolazno toliko puta potencirano, a za ono što je došlo nije nijednom.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Postoje dve stvari koje treba razluÄiti.

1. Bog je naÄinio sve za Å¡est dana i sedmog je odmorio ma Å¡ta god to znaÄilo i u kom smislu.

2.Bog je stvorio sve dane i oredao ih.

 

U Äemu je sad razlika izmeÄ‘u jednog i drugog dana kad svaki ima 24 Äasa i nikakva promena se ne vidi ovim vremenskih faktora u prirodi?

Razlika je REÄŒ isto kao i kod Äistih i ne Äistih životinja jer su sve Äiste dok Bog nereÄe podelu tako i svi dani behu isti dok Bog ne izreÄe odvajanje sedmog dana od drugih po svema satvarima a to su:

1.Namenjen je za odmor.

2. IzreÄen je blagoslov nad tim vremenskim okvirom.

 

Ovo niko od verujućih neće ni pokušati demantovati jer tako piše.

ZnaÄi imamo sedmi dan kao BOŽJI ODMOR i BLAGOSLOVENO VREME a ostali dani su radni OSIM onih u koje su padali onih 7 praznika koje je Bog dao kao veoma bitan pokazatelj za stvari koje Hramsku službu Äine kompaktnom.

Sad trenutno nebih ulazio u vreme od postanja do Mojsija jer je to duža priÄa i dosta vremena zahteva ali ću se samo osvrnuti od Mojsija na ovamo da je Bog dao svoje vreme od odmora narodu koji je bio u ropstvu da se ODMORE i da se SETE ko je sve stvorio i izbavio ih iz kuće ropske.

 

ZnaÄi dan je njima dat NAMENSKI i time ostali narodi u svojim srdinama nisu imali istu obavezu iako je Bog i njih stvorio ali sa njima nije uÄinio savez gde je subota postala ZNAk saveza.

Ali, ostali narodi koji bi se zatekli ispod krova Jevrejina u dan odmora MORALI su se pridržavati svega što je važilo i za Jevrejina.

Istu stvar Äitamo u proroÅ¡tvu da će biti i na kraju kad Izrael dobije svoju državu u granicama koje Bog navodi kako će tamo doÅ¡ljaci i stranci dobiti udeo u teritoriji i imaće ISTE OBAVEZE kao i Jevrejin.

Sad nemamo iste obaveze niti isti savez i sad veliki deo naroda ne odmara subotom jer se drže vere bez dela zakona jer dela nas i ne uslovljavaju da primimo milostivi dar spasenje ALI,naša dela trebaju biti delo spašenih a ne nevernih kakvi bijasmo pre prihvatanja Boga.

 

Većina prihvata Boga ali BEZ USLOVA oni hoće da oni Boga vode a ne Bog njih i sami biraju šta im odgovara a šta ne.

Slažem se da subota nije uslov za primanje dara a da li će onaj ko ne bira BOLJI PUT tj. uzima ono Å¡to je Bog dao zaista ostati u milosti i ljubavi je sasvim druga priÄa.Isus je vrata i put za život svima ali od nas se kao opranih traži da budemo sveti i biramo bolji put a ne da ostanemo u blatu i viÄemo da smo Äisti. Ova tema samostalno ne može da stoji jer da bi se razumela treba Å¡iroki front Biblijskog uÄenja uzeti na uvid i sve predoÄiti kako bi bar neÅ¡to bilo jasnije. Tu je potrebna tema koja objaÅ¡njava o zakonu mnoge stvari da bi se videlo mesto dana od odmora i joÅ¡ neke taÄke sporne.

 

Svako ko odmah ustvrdi da subota više nije dan za odmor zamolio bih da mi onda odgovori na par pitanja.

1. Isus uÄenicima kaže da SE ONI MOLE da ne bude njihova BJEŽANJ u SUBOTU po Njegovom odlasku (uznesenju) zaÅ¡to bi im to unapred govorio kad je subotu ukinuo?

 

2.Zašto kaže u Isaiji 66 da će kad se carstvo uspostavi dolaziti svake SUBOTE u hram ako je to još u Isusovo vreme ukinuto ili ispunjeno, zar Isus nije rekao da ništa nije ukinuo?

Share this post


Link to post
Share on other sites

Slaboga u vjeri prigrlite, ali ne da se prepirete o mišljenjima. Rimljanima 14,2 Netko vjeruje da smije sve jesti, slabi opet jede samo povrće. Rimljanima 14,3 Tko jede, neka ne prezire onoga tko ne jede; tko pak ne jede, neka ne sudi onoga tko jede. Ta Bog ga je prigrlio. Rimljanima 14,4 Tko si ti da sudiš tuđega slugu? Svojemu Gospodaru i stoji i pada! A stajat će jer moćan je Gospodin da ga podrži. Rimljanima 14,5 Netko razlikuje dan od dana, nekomu je opet svaki dan jednak. Samo nek je svatko posve uvjeren u svoje mišljenje.

Izgleda da je već tada bilo razlika oko dana Gospodnjeg,inaÄe Pavao ovo nebi ni pisao.Meni je npr svaki dan jednak,ni subota ni nedjelja mi nisu bitniji od ostalih dana.Ta nismo tu da Å¡tujemo dan nego Boga!

Share this post


Link to post
Share on other sites

.,,Ta nismo tu da Å¡tujemo dan nego Boga!,,

 

Ja mogu reći da nismo tu da se držimo zakona već da jaÄi ubije slabijega ili da nismo tu da pazimo na zakon već da slavimo Boga kad god ubijemo koga.

Ja bi voleo da sam Äuo odgovor na ona dva pitanja u mom postu iznad umesto ovih izjava jer tim putem mi niÅ¡ta nećemo pametno uraditi to su samo parole bez smisla i težine.

 

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

 

.,,Ta nismo tu da Å¡tujemo dan nego Boga!,,

 

Ja mogu reći da nismo tu da se držimo zakona već da jaÄi ubije slabijega ili da nismo tu da pazimo na zakon već da slavimo Boga kad god ubijemo koga.

Ja bi voleo da sam Äuo odgovor na ona dva pitanja u mom postu iznad umesto ovih izjava jer tim putem mi niÅ¡ta nećemo pametno uraditi to su samo parole bez smisla i težine.

 

 

 

"Netko razlikuje dan od dana, nekomu je opet svaki dan jednak. Samo nek je svatko posve uvjeren u svoje mišljenje.

Izgleda da je već tada bilo razlika oko dana Gospodnjeg,inaÄe Pavao ovo nebi ni pisao!"

Ovdje ti je odgovor!Meni je svaki dan ,Božji dan a i moj.Mogu raditi a mogu i neraditi,radom ili neradom nismo niÅ¡ta posebno uÄinili Bogu a ni ljudima!

isusa su npr. napali jer je subotom ozdravio Äovjeka !Ljubav prema Äovjeku i Bogu je važnija od nerada!

Share this post


Link to post
Share on other sites

Malo je off, ali da se prije Nove godine podsjetimo prije svakog pisanja postova, pošto smo ovdje svi vjernici:


 


“UÄitelju, koja je najveća zapovijed u Zakonu?† Isus mu rekao: ‘Ljubi Gospodina Boga svojega svim svojim srcem, svom svojom duÅ¡om i svom svojom pameću.’  To je prva i najveća zapovijed.  Druga je isto takva: ‘Ljubi bližnjega svojega kao samoga sebe.’  O tim dvjema zapovijedima visi sav Zakon i Proroci.† -  Nemojte suditi, pa ni vi nećete biti suÄ‘eni. Ne osuÄ‘ujte, pa ni vi nećete biti osuÄ‘eni. OpraÅ¡tajte, i bit će vam oproÅ¡teno. A zaÅ¡to gledaÅ¡ trun u oku svojega brata, a u svojemu oku brvna ne opažaÅ¡?

Share this post


Link to post
Share on other sites

Ponoviću:

Subota je data NAMENSKI JEVREJIMA a svi koji pristanu uz Jevreje dužni su isto Äiniti.

Ko bira odmor subotom dobro Äini a ko nije shvatio da je subota za odmor već nedeljom odmara  Bog ga nije odbacio.

Niti je subota peÄat niti nedelja žig.

Kad Bog otvori onda se shvati milost i ljubav a ujedno da NIKO nije održao.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Subota NIJE samo DAN kad se ODMARA
nego i
da se Subotom SLAVI BOGA OCA JAHVE
-------------------------------------------------------------
moš se ti odmarati svaki dan
ALI 
SLAVITI BOGA OCA JAHVU 
TREBA SUBOTOM

A NE U PRVI DAN TJEDNA
 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Subota NIJE samo DAN kad se ODMARA

nego i

da se Subotom SLAVI BOGA OCA JAHVE

-------------------------------------------------------------

moš se ti odmarati svaki dan

ALI 

SLAVITI BOGA OCA JAHVU 

TREBA SUBOTOM

A NE U PRVI DAN TJEDNA

 

 

Odmarati i sećati se treba subotom a slaviti SVAKI DAN u srcu i duhu.

Pedesetnica je uvek padala u prvi dan-nedelju i slavilo se i to dobro.

Nedelja nije žig zveri niti subota peÄat Božji to je bezumlje,žig zveri se stavlja na ruku ili Äelo nesam sebi već poredak to zahteva i DAJE a peÄat daje ANÄEO a ne Äovek sam sebi.

Share this post


Link to post
Share on other sites

da li ti poštuješ 4.BZ kako Biblija kaže?
========================================
 

da li Subotu posvećuješ Božjem Sinu Isusu,

ili kako kaže ZAKON:

Izlazak 20,10

A sedmoga je dana subota, poÄinak posvećen JAHVI, BOGU tvojemu.

POSVEĆENA BOGU OCU JAHVI

???????????????????????????
=========================


da li nauÄavaÅ¡ da je Božji Sin Isus = Stvoritelj,
ili kako kaže ZAKON:

Izlazak 20,11

Ta i JAHVE je Å¡est dana stvarao nebo, zemlju i more i sve Å¡to je u njima,
 

JAHVE BOG OTAC  JE STVORITELJ

?????????????????????????????

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!


Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.


Sign In Now
Sign in to follow this  
Followers 0